Česta pitanja i upiti građana

1. Koja je razlika između katastra i zemljišne knjige?

Sustav registriranja nekretnina i prava na njima u Republici Hrvatskoj temelji se na dva registra – katastru i zemljišnim knjigama. Katastar je nadležan za opisivanje nekretnina, dok je zemljišna knjiga nadležna za prava na prethodno opisanim nekretninama. Iz povijesnih razloga ova dva registra na području Republike Hrvatske nisu vođena u suglasju tako da postoje brojne situacije u kojima su stvarni nositelji prava upisani u samo jednom od registara. Za informacije o katastru možete se obratiti Državnoj geodetskoj upravi (https://dgu.gov.hr), a za informacije o zemljišnoj knjizi Ministarstvu pravosuđa (www.pravosudje.hr).

2. Što ako postoji razlika u brojevima katastarskih čestica u katastru i zemljišnoj knjizi?

Ako se nekretnina nalazi na području gdje postoje razlike u brojevima katastarskih čestica u katastru i zemljišnoj knjizi, odnosno na području katastarske općine za koju nije izvršena obnova ili osnivanje zemljišne knjige, za daljnje postupke moguće je od nadležnog ureda za katastar zatražiti podatak o identifikaciji čestica.

3. Kako se upisati u zemljišnu knjigu ako nisu usklađeni podaci u katastru i zemljišnoj knjizi?

Usklađenost podataka u katastru i zemljišnoj knjizi nije preduvjet za upis u zemljišnu knjigu, ali ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru zemljišta, za knjižna prava su mjerodavni podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni (članak 10. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama).
Ako podaci o nekretnini nisu usklađeni u zemljišnoj knjizi i katastru, tada je potrebno provesti postupak usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja. Promjena katastarskog broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti, a nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta (članak 10. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama).
Zemljišnoknjižni će sud odmah nakon primitka prijavnog lista katastra u posjedovnici učiniti vidljivim da je pokrenut postupak za promjenu podataka. Prijavni list izrađuju ovlašteni inženjeri geodezije, a ovjerava nadležni katastarski ured.
Kada se prijavnim listom mijenjaju podaci na način da bi promjena podataka o obliku, površini ili izgrađenosti zemljišta mogla utjecati na opseg, sadržaj i opstojnost knjižnih prava, takvu promjenu zemljišnoknjižni sud može provesti jedino ako su nositelji knjižnih prava dali pristanak za provedbu tih promjena i to u ispravi prikladnoj za uknjižbu (članak 145. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama).

4. Baza zemljišnih podataka (BZP)

Baza zemljišnih podataka (BZP) sastoji se od podataka katastra nekretnina o imenu katastarske općine, broju katastarske čestice, obliku, površini, izgrađenosti i načinu uporabe te podataka zemljišne knjige o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima. U Bazi zemljišnih podataka tijela nadležna za katastar nadležna su za katastarske podatke, a zemljišnoknjižni sudovi za podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.

O KATASTRU

1. Što je to katastar?

Katastar je evidencija koja sadrži podatke o katastarskim česticama, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini. Katastarsku evidenciju vode područni uredi Državne geodetske uprave te Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba. Uredi u kojima se vodi katastar popularno se nazivaju katastarski uredi ili samo katastar.
Katastarski uredi građanima pružaju različite vrste usluga, od kojih su najvažnije:
-          izdavanje kopija katastarskog plana
-          izdavanje prijepisa/izvadaka posjedovnih listova
-          izdavanje izvadaka iz Baze zemljišnih podataka
-          izdavanje različitih potvrda i uvjerenja koja se temelje na evidentiranim katastarskim podacima.
Osim nabrojenog, katastarski uredi pregledavaju i potvrđuju geodetske elaborate koje za građane izrađuju fizičke ili pravne osobe koje imaju suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova.
Postupci koji se vode u katastarskim uredima propisani su Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/2007, 152/2008, 124/2010, 56/2013, 121/2016 i 9/2017).

 

2. Kako mogu dobiti kopiju katastarskoga plana ili posjedovni list u katastru?

Kopija katastarskoga plana i izvadak/prijepis posjedovnog lista su javne isprave koje se izdaju na zahtjev u katastarskim uredima, uz naplatu propisanih upravnih pristojbi te stvarnih troškova, a sve sukladno Zakonu o upravnim pristojbama, Uredbi o tarifi upravnih pristojbi i Pravilniku o određivanju visine stvarnih troškova uporabe dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina.

Javne isprave građani mogu zatražiti i preuzeti i bez dolaska u katastarski ured putem „ONE STOP SHOP“ sustava (OSS) https://oss.uredjenazemlja.hr i prijavom kroz sustav e-Građani.

Detaljnije upute o korištenju OSS-a za potrebe podnošenja zahtjeva i preuzimanja javnih isprava (kopija katastarskog plana, prijepis/izvod iz posjedovnog lista i izvadak iz Baze zemljišnih podataka) mogu se pogledati putem videa dostupnog na poveznici https://dgu.gov.hr/zajednicki-informacijski-sustav-zemljisnih-knjiga-i-katastra/161 ili početnoj stranici www.uredjenazemlja.hr.

Javne isprave preuzete elektroničkim putem potpisane su elektroničkim potpisom te je dodatno otisnut QR kod i kod za provjeru istinitosti dokumenta.
Kada se zahtjev podnosi elektroničkim putem jednim zahtjevom može se tražiti više različitih javnih isprava iz različitih katastarskih ureda.
 

3. Što je to katastarski plan?

Katastarski uredi vode i održavaju katastarski operat čiji je sastavni dio katastarski plan. Katastarski plan se održava u digitalnom obliku u Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra. Na katastarskom planu katastarske čestice prikazane su tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima izgrađene i brojevi katastarskih čestica.
 

4.   Što je to kopija katastarskog plana?

Kopija katastarskog plana je javna isprava kojom se dokazuje kako je katastarska čestica prikazana na katastarskom planu.

5.    Što je to prijepis posjedovnog lista?

Katastarski uredi vode i održavaju katastarski operat čiji su sastavni dio i posjedovni listovi. Posjedovni list sadrži podatke o osobama upisanim u posjedovni list i pisane podatke o katastarskim česticama (broj, adresa, način uporabe, izgrađenost, površina).
Prijepis/izvod iz posjedovnog lista je javna isprava kojom se dokazuje kako je pisanim podacima opisana neka katastarska čestica i koja je osoba upisana u katastru.
Pisani podaci o katastarskim česticama osnova su za vođenje zemljišnih knjiga.

 
6.    Što je to katastarska čestica?

Katastarska čestica dio je područja katastarske općine, određena brojem katastarske čestice i njezinim granicama. Granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.

7.    Što je to katastarska općina?

Katastarska općina je katastarska prostorna jedinice za koju se izrađuje katastarski operat. Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem.

8.    Što je to katastarska izmjera?

Sukladno članku 27. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/2007, 152/2008, 124/2010, 56/2013, 121/2016, 9/2017), katastarska izmjera je prikupljanje i obradba svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina. Katastarska izmjera provodi se za cijelu katastarsku općinu ili za njezin dio, a u okviru nje se prikupljaju i obrađuju sljedeći podaci:
-          podaci o međama i drugim granicama
-          podatak o adresi katastarske čestice
-          podaci o načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova
-          podaci o površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različiti način
-          podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici.
U okviru katastarske izmjere za zgrade i druge građevine prikupljaju se i obrađuju podaci o njihovu položaju i obliku, o njihovim kućnim brojevima, o načinu njihove uporabe te podaci o tome može li se zgrada ili druga građevina koristit u skladu s propisima o gradnji. U postupku katastarske izmjere prikupljaju se i podaci o nositeljima prava na nekretninama na temelju raspoloživih dokumenata (zemljišne knjige, katastra zemljišta i dr.), kao i izjave zainteresiranih stranaka. Podaci o nositeljima prava na nekretninama prikupljeni u katastarskoj izmjeri pomoćni su podaci koji služe za potrebe izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere.


9.    Koje su posljedice neobilježavanja katastarskih čestica u okviru postupka katastarske izmjere?

Sukladno članku 45. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/2007, 152/2008, 124/2010, 56/2013, 121/2016, 9/2017), ako nositelji prava na zemljištu ne obilježe granice svog zemljišta, obilježivanje će se izvršiti na njihov trošak. Pogreške koje nastanu zbog neobilježivanja granica zemljišta ispravit će se na trošak nositelja prava na zemljištu.

10. Kako izvršiti uvid u katastarske podatke?

Katastarski podaci su javni i svatko ima pravo obaviti uvid u njih. Uvid se može izvršiti u nekom od nadležnih katastarskih ureda u kojemu se može u radnom vremenu dobiti uvid u katastarske podatke u nadležnosti tog katastarskog ureda.
Uvid u podatke može se izvršiti i putem web stranice objavljene na poveznici http://www.katastar.hr, te putem OSS-a na poveznici https://oss.uredjenazemlja.hr.
Na stranicama možete pretraživati katastarske podatke putem broja katastarske čestice ili putem broja posjedovnog lista. Omogućen Vam je prikaz katastarske čestice na katastarskom planu, a može se utvrditi i status pojedinog predmeta.
Katastarski plan može se pregledati i na Geoportalu Državne geodetske uprave http://geoportal.dgu.hr/, koji predstavlja središnje mjesto pristupa prostornim podacima iz nadležnosti Državne geodetske uprave kao što su npr. ortofotokarte za područje cijele Republike Hrvatske, podaci registra prostornih jedinica, topografske karte i dr.


11. Što je homogenizacija katastarskih planova?

U Republici Hrvatskoj još uvijek se koriste podaci katastra koji se održavaju na podlogama iz vremena Austro-ugarske monarhije. S obzirom da su postupci obnove katastarskih operata (nove katastarske izmjere i tehničke reambulacije) iznimno skupi i dugotrajni te da bi obnova katastarskog operata odnosno konačno poboljšanje kvalitete katastarskih podataka isključivo postupcima nove katastarske izmjere i tehničke reambulacije za cijelu RH trajalo više desetaka godina, DGU je pokrenula niz aktivnosti vezanih uz pokretanje postupka homogenizacije katastarskih planova.

Homogenizacija katastarskih planova je jedan od postupaka poboljšanja kvalitete katastarskog podatka (katastarskog plana), a značajno brži i ekonomičniji. Homogenizacija ima za cilj osigurati bolju kvalitetu katastarskih planova, što će olakšati održavanje katastarskih operata, a ujedno će ovlaštenim geodetskim stručnjacima olakšati izradu geodetskih elaborata. Dalje, omogućit će i definiranje jasnijih postupanja katastarskih ureda te njihovu standardizaciju, što će, u konačnici, omogućiti ne samo učinkovitiji i bolji rad javne uprave, nego i višestruku korist za korisnike (umjesto podnošenja predstavki i pritužbi zbog „lošeg“ stanja katastarskih podataka potaknuti će se nositelji prava na nekretninama da olakšanim načinom urede svoje nekretnine), planiranje strateških projekata (homogenizacija će omogućiti bolji sveukupni pregled stanja katastarskih podataka u RH te omogućiti ciljano provođenje katastarskih izmjera, tehničkih reambulacija i daljnje homogenizacije), izradu politika, korištenje prostornih podataka, izrada statistike, prikazivanju promjena u prostoru i budućih planiranja.


12. Posebni pravni režimi (PPR)

Posebni pravni režimi (PPR) su statusi uspostavljeni na katastarskim česticama odnosno nekretninama sukladno posebnim propisima, a koji su od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskoga i ekološkoga značenja za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.

KATASTARSKI POSTUPCI

13. Kako se mijenjaju podaci o katastarskim česticama?

Katastarski podaci kojima se opisuju katastarske čestice mogu se promijeniti jedino na temelju geodetskog elaborata i upravnog rješenja koje donosi katastarski ured. Rješenje se donosi prema pravilima upravnog postupka i o svakoj promjeni podataka kojima se mijenjaju podaci o katastarskim česticama upisani nositelji prava moraju biti obaviješteni dostavom tog rješenja, a tek nakon njegove pravomoćnosti katastarski ured će i promijeniti podatke u katastarskom operatu.

 
14. Kako se u katastru može evidentirati katastarsku česticu?

Ako je nekim aktom ili dokumentom prostornog uređenja dopuštena parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu formiranja građevne čestice, parcelacijski elaborat za evidentiranje te katastarske čestice izradit će za vas ovlaštena geodetska tvrtka. Prije nego što katastarski ured potvrdi elaborat, geodetska tvrtka će ishoditi potvrdu da je građevna čestica formirana u skladu s aktom ili dokumentom prostornog uređenja kojim je predviđeno njezino formiranje. Katastarski ured potvrđuje da je parcelacijski elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima i da se može koristiti za potrebe katastra. Za provođenje elaborata treba podnijeti poseban zahtjev katastarskom uredu.


15. Kako se u katastru može izvršiti promjena podataka o osobama upisanim u posjedovne listove?

Katastarski ured za upis vlasnika u posjedovne listove, također, donosi upravno rješenje, a promjena će se izvršiti prema pravilima kako je to navedeno i za slučaj promjene podatka o katastarskim česticama.
Vlasnici se mogu upisati u posjedovne listove i na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela, po službenoj dužnosti. O tome vas katastarski ured neće posebno obavijestiti jer ste rješenje već zaprimili od zemljišnoknjižnog odjela.
 

16. Kako u katastru mogu evidentirati zgradu?

Zgrade i druge građevine evidentiraju se u okviru katastarske čestice ili u okviru prava građenja. Evidentiranje i promjenu podataka o zgradama i drugim građevinama u katastarskom operatu može se izvršiti jedino na temelju geodetskog elaborata i upravnog rješenja koje donosi katastarski ured na već opisani način. Elaboratu se može priložiti i odgovarajući akt o uporabi.


17. Kako se u katastru može evidentirati promjena načina upotrebe katastarske čestice?

Za promjenu načina uporabe katastarske čestice možete se, osim ovlaštenim geodetskim tvrtkama, obratiti i katastarskom uredu, pri čemu katastarski službenici izlaze na terenski uviđaj i izrađuju odgovarajući geodetski elaborat.
 

18. Postupanje stranaka nakon ishođenja Rješenja o izvedenom stanju

Nakon što se za građevinu donese rješenje o izvedenom stanju ona se može evidentirati u katastru. Katastarski ured evidentirat će završenu zgradu u katastarskom operatu nakon što se izradi odgovarajući elaborat za evidentiranje zgrade te donese upravno rješenja na već opisani način.
Katastarski će ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju. Nadležni će sud prilikom upisa u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige staviti zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta. 

 

O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

1. Što su to zemljišne knjige i od čega se sastoje?

Zemljišne knjige su javne knjige u koje se upisuju podaci o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. Zemljišna knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.

2. Što je glavna knjiga?

Glavna knjiga je dio zemljišne knjige u koju se upisuju nekretnine i promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene tih prava. U glavnu knjigu upisuju se sva zemljišta jedne katastarske općine, a ona se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka.

3. Tko vodi zemljišne knjige?

Zemljišne knjige vode zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova u Republici Hrvatskoj.

4. Što je to izvadak iz zemljišne knjige (vlasnički list, gruntovni izvadak, zemljišnoknjižni izvadak)?

Izvadak iz zemljišne knjige je javna isprava koja se izdaje o knjižnom stanju cijelog zemljišnoknjižnog tijela ili određenog zemljišnoknjižnog tijela, a podaci navedeni u izvatku moraju se doslovno slagati s upisima u glavnoj knjizi.

5. Čemu služi izvadak iz zemljišne knjige?

Izvadak iz zemljišne knjige prikazuje činjenično i pravno stanje nekretnine u trenutku izdavanja izvatka te je on jedini dokaz o pravu vlasništva na nekoj nekretnini. Na temelju izvatka iz zemljišne knjige sklapaju se svi pravni poslovi vezani uz nekretnine (ugovori o darovanju, kupoprodaji, zalogu); izvadak kao dokaz potreban je i u nekim drugim postupcima (npr. prijava prebivališta ili boravišta, ishođenje kojeg drugog prava).
 

6. Kako i gdje mogu dobiti zemljišnoknjižni (gruntovni) izvadak?

Službeni izvadak iz zemljišne knjige (zemljišnoknjižni ili gruntovni izvadak) izdaju općinski sudovi u Republici Hrvatskoj (gruntovnica/zemljišnik), neovisno o mjesnoj nadležnosti, odnosno neovisno o katastarskoj općini u kojoj se nalazi zemljišnoknjižna čestica za koju se traži izvadak. Također, zemljišnoknjižni izvadak moguće je ishoditi kod odvjetnika ili javnog bilježnika koji su navedenu mogućnost zatražili i dobili od Ministarstva pravosuđa, kao i putem korisničkog računa u sustavu eGrađani. Za dobivanje izvatka potrebno je znati broj čestice i katastarsku općinu u kojoj se nalazi tražena čestica/parcela. Ukoliko ne znate broj čestice, podatak je moguće dobiti pretraživanjem abecednog imenika vlasnika u zemljišnoknjižnom odjelu ili u nadležnom katastarskom uredu koji ima podatke o posjednicima čestica kao i položaju čestica na katastarskim mapama. Ako se nekretnina nalazi u katastarskoj općini za koju postoje različiti zemljišnoknjižni i katastarski podaci o broju čestice, a vi raspolažete samo katastarskim brojem, tada je potrebno u katastarskom uredu zatražiti identifikaciju čestice. Za izdavanje svakog izvatka u zemljišnoknjižnom odjelu plaća se pristojba u iznosu od 20,00 kuna, a za ostale načine izdavanja izvatka, pristojba je propisana Pravilnikom o tehničkim i drugim uvjetima elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama (NN 119/2015 i NN 23/2017 – Pravilnik o dopunama pravilnika o tehničkim i drugim uvjetima elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama).
 

7. Mogu li dobiti izvadak iz zemljišne knjige za česticu kojoj nisam vlasnik?

Možete, jer je zemljišna knjiga javna knjiga i svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu i iz nje dobiti izvatke.


8. Na koji način mogu podnijeti prijedlog za upis u zemljišnu knjigu?

Prijedlog za upis u zemljišnu knjigu podnosi se zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na kojem se nalazi nekretnina. Također, omogućeno je i podnošenje elektroničkog prijedloga za upis u zemljišnu knjigu, neovisno gdje se nekretnina nalazi, putem svih javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj te putem odvjetnika koji su zatražili takvu mogućnost. Pristojba za upis naplaćuje se prema tarifi propisanoj u Zakonu o sudskim pristojbama, Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
 

9. Koji dokumenti su mi potrebni za prijenos vlasništva u zemljišnim knjigama temeljem kupoprodaje nekretnine?

Za uknjižbu prava vlasništva temeljem kupoprodaje potrebna je sljedeća dokumentacija:

  • prijedlog
  • Ugovor o kupoprodaji ovjeren od strane javnog bilježnika (izvornik ili ovjereni prijepis)
  • dokaz o državljanstvu stjecatelja (preslika domovnice, osobne iskaznice ili putovnice)
  • pristojba 250,00 kuna ili dokaz o oslobođenju od plaćanja sudske pristojbe.


10. Što je tabularna izjava/isprava?

Tabularna isprava/izjava je dokument kojim prodavatelj izjavljuje da je nekretnina u cijelosti isplaćena te da dopušta kupcu upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Prodavatelj mora izdati kupcu tabularnu ispravu/izjavu ako je kupac svoje obveze izvršio na uredan način, odnosno isplatio ugovorenu cijenu. Tabularna isprava/izjava može biti dio kupoprodajnog ugovora ili se može izdati kao zaseban dokument. Ista također može biti uvjetna (primjerice da se kupcu dozvoljava upis vlasništva po isplati kupoprodajne cijene) ili bezuvjetna (primjerice, dozvoljava se kupcu upis prava vlasništva bez ikakve daljnje suglasnosti). Tabularna isprava/izjava također mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika.


11. Tko može podnijeti prijedlog za upis u zemljišnu knjigu?

Pravo na podnošenje prijedloga propisano je odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. U slučaju da se radi o prijedlogu za uknjižbu ili predbilježbu nekoga prava, tada prijedlog može staviti osoba koja bi time stekla, promijenila ili izgubila to knjižno pravo. Npr. u slučaju kupoprodaje to su prodavatelj i kupac; u slučaju darovanja to su darovatelj i daroprimatelj. Kada se radi o prijedlogu za upis bilo koje vrste koji ima značaj zabilježbe, tada prijedlog može staviti ona osoba koja ima pravni interes za provedbu te zabilježbe (npr. zabilježba spora o knjižnom pravu). Prijedlog za zabilježbu može staviti i onaj tko je na to ovlašten posebnim propisom (npr. centri za socijalnu skrb u slučajevima predviđenim posebnim propisima – za potpuno ili djelomično oduzimanje poslovne sposobnosti zemljišnoknjižnog vlasnika ili upis produženog roditeljskog prava; nadležni ured tijela državne uprave – za npr. pokrenuti postupak izvlaštenja nekretnine; i slično).
 

12. Što je to plomba?

Plomba je oznaka zaprimljenog, ali još neriješenog prijedloga na temelju kojeg se zahtijeva provedba nekog upisa u zemljišnoj knjizi. Na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa moguće je samo vidjeti postoji li na zemljišnoknjižnom ulošku postoji plomba ( tzv. aktivna plomba), ali nije moguće vidjeti na što se ta plomba odnosi. Kad se izdavanje izvatka traži u nadležnom zemljišnoknjižnom sudu moguće je zatražiti izvadak sa sadržajem plombi iz kojeg će biti vidljiv podatak tko je predložio upis i o kakvom se prijedlogu radi.
 

13. Što je zemljišnoknjižni uložak?

Zemljišnoknjižni uložak je sastavni dio glavne knjige u koji se upisuje zemljišnoknjižno tijelo i promjene na njemu te stvarna i druga knjižna prava glede zemljišnoknjižnog tijela i promjene tih prava. Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od posjedovnice (popisni list, list A), vlastovnice (vlasnički list, list B) i teretovnice (teretni list, list C).
Zatraži li to koji od suvlasnika, za njegov će se idealni dio otvoriti poduložak, kao sastavni dio uloška. Poduložak sadrži posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu.

  • U posjedovnicu se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela kao i ona stvarna prava koja postoje u korist zemljišnoknjižnog tijela ili nekog suvlasničkog (idealnog) dijela zemljišnoknjižnog tijela. U posjedovnicu se upisuju i sve katastarske promjene koje se odnose na zemljišnoknjižno tijelo (promjene katastarskog broja, naziva, površine, izgrađenosti i slično).
  • U vlastovnicu se upisuje pravo vlasništva cijelog zemljišnoknjižnog tijela te ona ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede slobodnog upravljanja ili glede raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom ili suvlasničkim dijelom.
  • U teretovnicu se upisuju stvarna i druga prava kojima je opterećena nekretnina (založno pravo – hipoteka, pravo plodouživanja, stanovanja, uporabe, pravo služnosti puta i dr.)

 

14. Kako je moguće pretraživanje zemljišne knjige na internetskim stranicama?

Ako se pretražuje glavna knjiga, zemljišnu knjigu moguće je pretraživati po nazivu katastarske općine i katastarske čestice ili zemljišnoknjižnog uloška. Ako se pretražuje knjiga položenih ugovora, pretraživanje je moguće po nazivu katastarske općine i broju poduloška. Dakle, pretraživanje nije moguće po imenu i prezimenu, adresi i drugim podacima.
 

15. Što je to povijesni izvadak iz zemljišne knjige?

To je javna isprava koja pored sadašnjeg stanja nekretnine i upisanih knjižnih prava sadrži i sve promjene koje su tome prethodile.
 

16. Je li plaćen porez na promet nekretnina preduvjet za uknjižbu u zemljišnim knjigama?

Plaćen porez na promet nekretnina nije preduvjet za uknjižbu u zemljišnim knjigama.
 

17. Kako promijeniti podatak o prebivalištu (adresi) vlasnika u zemljišnoj knjizi?

Ako je fizička osoba od vremena upisa u zemljišnu knjigu mijenjala prebivalište, potrebno je pribaviti potvrdu nadležne policijske postaje o promjeni prebivališta iz koje će ta promjena biti vidljiva. Za pravne osobe mjerodavan je povijesni izvadak iz sudskog registra, koji izdaje nadležni trgovački sud. Ako je ulica promijenila naziv temeljem odluke općine ili grada koja je objavljena u službenom glasilu ili stupila na snagu na drugi zakonom predviđen način, zemljišnoknjižni sud će provesti promjenu temeljem tako donijete odluke općine ili grada, ali samo ako stranka to zatraži. Na prijedlog za promjenu prebivališta plaća se pristojba u iznosu od 50,00 kuna.
 

18. Kako promijeniti podatak o imenu i/ili prezimenu, odnosno nazivu pravne osobe?

Podaci o imenu i/ili prezimenu fizičke osobe mogu se promijeniti temeljem rodnog lista kojeg izdaje nadležni matični ured. U rodnom listu navedeni su svi relevantni podaci o osobi (datum rođenja, ime roditelja, bračni status). Ukoliko je pravna osoba mijenjala naziv ili oblik, tada je potrebno dostaviti povijesni izvadak iz registra nadležnog trgovačkog suda. Na prijedlog za promjenu imena, prezimena ili naziva tvrtke plaća se pristojba u iznosu od 50,00 kuna.

 

ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSTUPCI

19. Može li se na temelju izvatka verificiranog uloška sa službene stranice Ministarstva pravosuđa sklopiti neki ugovor?

Putem službenih stranica Ministarstava pravosuđa može se izvršiti pretraživanje verificiranih zemljišnoknjižnih uložaka koji su samo informativnog karaktera te nemaju dokaznu snagu javne isprave. Zemljišnoknjižni izvaci koje je izdao i ovjerio bilo koji općinski sud u Republici Hrvatskoj, neovisno o mjesnoj nadležnosti, uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javne isprave. Također, istu snagu imaju i zemljišnoknjižni izvaci izdani i ovjereni od strane odvjetnika i javnog bilježnika, kao i oni izvaci koje građani ishode putem korisničkog računa u sustavu e-Građani.


20. Tko može zastupati stranku u zemljišnoknjižnom postupku?

Stranku u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom mogu zastupati:

  • odvjetnik
  • osoba koja je sa strankom u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna i
  • srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug, ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom.
  • Izuzetno, stranku može zastupati i javni bilježnik, ali samo ako je prijedlog u neposrednoj vezi sa ispravom koju je sastavio taj javni bilježnik. Kad se prijedlog podnosi po punomoćniku, prijedlogu treba priložiti punomoć u propisanom obliku.


21. Sklopio sam ugovor o kupnji zemljišta na temelju posjedovnog lista. Mogu li takav ugovor provesti u zemljišnoj knjizi?

Takav je ugovor moguće provesti kroz zemljišnu knjigu samo ako se podaci iz ugovora u potpunosti slažu s podacima koji se o nekretnini i vlasniku (prodavatelju) vode u zemljišnoj knjizi. No vrlo je čest slučaj da se npr. nekretnina kupuje prema stanju katastra zemljišta (posjedovnom listu) ili prema nekim ranije sastavljenim javnim ili privatnim ispravama (kupoprodajnim ugovorima, rješenjima o nasljeđivanju i slično), a nakon toga se kupoprodajni ugovor ne može provesti u zemljišnoj knjizi. Moguće je da su posjednik i vlasnik čestice različite osobe ili se može dogoditi da se podaci o zemljištu razlikuju u broju čestice ili površini zemljišta. S obzirom da je postupak pred zemljišnoknjižnim sudom strogo formalan, sud je dužan paziti, između ostalog, da su podaci o nekretnini i vlasniku koje ste upisali u ugovor identični onima koji se nalaze u zemljišnoj knjizi pa je moguće da, ako se ti podaci razlikuju, zahtjev za upis vlasništva na temelju takvog ugovora bude odbijen. Za siguran pravni promet nužno je da se svaki pravni posao sklopi samo prema podacima koji se o nekretnini i vlasniku vode u zemljišnoj knjizi.
 

22. Na što treba paziti prilikom sastavljanja ugovora kojim se prenosi pravo vlasništva na nekretnini?

Kod sastavljanja ugovora voditi računa da:
a) podaci o zemljišnoknjižnom vlasniku (nalaze se u dijelu izvatka označenom velikim slovom "B" – vlasnički list) budu identični podacima iz osobne iskaznice prodavatelja (za fizičku osobu: ime, prezime i adresa prebivališta) odnosno podacima iz izvatka iz sudskog registra (za pravnu osobu: puni naziv i sjedište). Kod pravnih osoba za prodavatelja je obavezan izvod iz sudskog registra radi utvrđivanja tko je ovlašten potpisati ugovor ako ovlaštenje nije utvrdio javni bilježnik prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu. Ako podaci o vlasniku (prodavatelju, darovatelju) nisu identični onima iz osobne iskaznice odnosno izvatka iz sudskog registra, potrebno ih je prije zaključenja ugovora uskladiti. Jednako tako podaci o stjecatelju prava vlasništva (kupcu, daroprimatelju) moraju biti točno navedeni (prema osobnoj iskaznici ili podacima iz sudskog registra). Za obje strane preporučljivo je navesti datum rođenja, odnosno za pravnu osobu matični broj subjekta, a kako bi se izbjegla mogućnost zamjene identiteta.
b) podaci o nekretnini moraju biti identični podacima iz zemljišne knjige (nalaze se u dijelu zemljišnoknjižnog izvatka označenim velikim slovom "A" – popisni list). Ugovor mora sadržavati naziv katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška, broj zemljišnoknjižne čestice, kulturu čestice i točnu površinu čestice. Kako je u RH još uvijek velik broj katastarskih općina (npr. područje Grada Zagreba) u kojima se podaci katastra i zemljišne knjige razlikuju, preporučljivo je tada u ugovoru navesti posebno podatke za zemljišnu knjigu i posebno za katastar zemljišta. Ukoliko nije moguće identificirati koja zemljišnoknjižna čestica odgovara katastarskoj, potrebno je provesti postupak usklađenja tih podataka. Podatak o identifikaciji izdaje tijelo nadležno za katastar zemljišta.
c) u dijelu zemljišnoknjižnog izvatka označenom velikim slovom "C" – teretni list nalaze se podaci o teretima koji se odnose na nekretninu. Kod sastava ugovora, ako je nekretnina opterećena, preporučljivo je navesti da je onaj koji stječe pravo vlasništva upoznat s uknjiženim teretom


23. Kako mogu doći do informacija koje je nekretnine osoba posjedovala radi upućivanja na ostavinsku raspravu?

Ne postoji jedinstvena evidencija o imovini osoba iz koje bi se mogli ishoditi takvi podaci pa je iz tog razloga potrebno obratiti se nadležnom sudu, odnosno Područnom uredu za katastar gdje bi se eventualna nekretnina trebala nalaziti, kako bi se izvršio uvid na temelju imena i prezimena ostavitelja, odnosno provjeriti je li isti upisan u evidencijama naslova.
 

24. Kako se mogu upisati kao vlasnik nekretnine koja se nalazi u općini za koju ne postoji zemljišna knjiga?

Kada zemljišna knjiga za određenu katastarsku općinu nije osnovana ili iz drugih razloga ne postoji, nadležni zemljišnoknjižni odjeli za nekretninu koja se nalazi u toj općini umjesto zemljišnoknjižnog izvatka izdaju Potvrde kojima se dokazuje vlasništvo, a takve potvrde vrijede kao i vlasnički list te na osnovi tih potvrda osoba može kupiti nekretninu i uknjižiti se kao vlasnik nekretnine, polaganjem isprave kod nadležnog zemljišnoknjižnog odjela.
 

25. Što ako nisam zadovoljan rješenjem?

Ako smatrate da rješenje nije zakonito ili da su njime povrijeđena vaša prava, zakon predviđa pravno sredstvo kojim možete osporiti sudsko rješenje. Protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku strankama su dopušteni prigovor i žalba.
Protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i sudskog savjetnika nezadovoljna stranka može podnijeti prigovor, a protiv rješenja kojim je odlučeno o prigovoru može podnijeti žalbu. Prigovor i žalba mogu se izjaviti u roku od 15 dana od dana dostave odluke.
U prigovoru i žalbi ne mogu se iznositi nove činjenice niti prilagati nove isprave.
 

26. Što se upisuje u knjigu položenih ugovora?

U knjigu položenih ugovora upisuje se pravo vlasništva i druga stvarna prava na stanovima koji se nalaze u zgradama koje nisu upisane u glavnoj knjizi.
 

RAZNO

1. Koja je razlika između postupka kontrole kvalitete i postupaka nadzora?

Kontrola kvalitete i njezina postupanja odnose se na poslove provjere kvalitete prostornih podataka i proizvoda, kao rezultat državnih i katastarskih izmjera koje Državna geodetska uprava provodi putem ugovora s fizičkim i pravnim osobama posebno ovlaštenim za obavljanje stručnih geodetskih poslova prema posebnom zakonu, u odnosu na tehničke specifikacije, koje sadrže elemente kvalitete i dozvoljena odstupanja temeljem kojih su definirani kriteriji za kvalitetu. Na temelju rezultata kontrole kvalitete daje se ocjena uporabljivosti prostornih podataka i proizvoda za daljnju proizvodnju (ocjena kvalitete) i prijedlozi za stavljanje podataka i proizvoda u službenu upotrebu.
Poslovi stručnog nadzora odnose se na postupanja koje provode službenici Državne geodetske uprave tijekom trajanja spomenutih ugovornih obveza u obliku posjeta lokaciji izmjera ili sjedištu lokacije fizičke i pravne osobe posebno ovlaštene za obavljanje stručnih geodetskih poslova. Osim stručnog nadzora Državna geodetska uprava provodi i upravni nadzor kao i inspekcijske poslove koji se odnose na nadzor nad zakonitošću, načinom rada te uvjetima koje moraju ispunjavati fizičke i pravne osobe koje obavljaju geodetsku djelatnost.
 

2. Je li moguće slobodno korištenje dijelova karata u publikacijama?

Dijelovi službenih karta se mogu javno objavljivati uz prethodnu suglasnost Državne geodetske uprave. Ako se koriste karte koje se nalaze na pregledniku Geoportala, potrebno je podnijeti zahtjev na adresu Državna geodetska uprava (Gruška 20, 10000 Zagreb, n/p ravnatelj dr. sc. Damir Šantek, dipl. ing. geod.) i dostaviti dio karte koji se želi objaviti, a u publikaciji je potrebno navesti izvornik podataka.
Ako se karte žele koristiti u originalnoj rezoluciji potrebno je podnijeti zahtjev na adresu Državna geodetska uprava, Gruška 20, 10000 Zagreb te u zahtjevu istaknuti da će se karte koristiti za javnu objavu. U tom slučaju cijena za navedene karte obračunati će se sukladno Pravilniku o određivanju visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina (NN 148/2008, 75/2009 i 51/2013) odnosno jedinična cijena x koef 2. U budućoj publikaciji je potrebno navesti izvornik podataka.
 

3. Trenutno pišem diplomski rad i potrebni su mi podaci Državne geodetske uprave, koja je procedura?

Uz zahtjev za izdavanje podataka potrebno je priložiti potvrdu kojom se potvrđuje da će se podaci koristiti u znanstveno-istraživačke svrhe. Potvrda treba biti ovjerena i potpisana od odgovorne osobe znanstveno-istraživačke odnosno obrazovne ustanove uporabe navedene u zahtjevu. Zahtjev i potvrdu molimo uputiti na adresu Državna geodetska uprava, Gruška 20, 10000 Zagreb. Na temelju članka 12. Pravilnika o određivanju visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina (NN 148/2008) plaćate samo 10 % od redovne cijene.
 

4. Što su parcelacijski i drugi geodetski elaborati?

To su stručni i detaljni prikazi neke promjene na zemljištu. Parcelacijske i druge geodetske elaborate za građane izrađuju ovlaštene geodetske tvrtke, a oni su osnova za mijenjanje podataka na katastarskom planu i u posjedovnim listovima. Pomoću takvog elaborata može se npr. formirati građevna čestica ili upisati kuća. Kada formira katastarsku česticu ili upiše kuću, katastarski ured o tome obavještava zemljišnoknjižni odjel koji takvu katastarsku promjenu po službenoj dužnosti provodi u zemljišnoj knjizi.
 

5. Mogu li stranci kupovati nekretnine u Republici Hrvatskoj?

Stranci mogu kupovati nekretnine u Republici Hrvatskoj odnosno stjecati pravo vlasništva nad nekretninama ako su državljani i pravne osobe država s kojima postoji uzajamnost za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj, i to uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske.
Državljani i pravne osobe iz država članica Europske unije mogu stjecati pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, izuzev nekretnina u izuzetim područjima: poljoprivredno zemljište određeno posebnim zakonom.
Člankom 2. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da nositeljima prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane fizičke i pravne osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drugačije određeno.
S obzirom da posebnim propisima niti međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, za sada stranim fizičkim i pravnim osobama nije moguće pravnim poslom stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj.
Sukladno odredbama Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, državljani Europske unije poljoprivredno zemljište ne mogu stjecati od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji narednih 7 godina, uz mogućnost zabrane još 3 godine.
 

6. Koja dokumentacija mi je potrebna za ishođenje suglasnosti Ministarstva pravosuđa za ostvarivanje prava vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj i gdje se dostavlja zahtjev?

Pisani zahtjev za ishođenje suglasnosti predaje se neposredno u pisarnici Ministarstva pravosuđa ili se šalje poštom na adresu: Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske; Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo; Ulica grada Vukovara 49; 10000 Zagreb.
Pisanom zahtjevu potrebno je priložiti:

  • pravnu osnovu stjecanja vlasništva (kupoprodajni ugovor, darovni ugovor, ugovor o uzdržavanju ili sl.) u izvorniku ili ovjerenoj preslici
  • dokaz o vlasništvu prodavatelja/otuđitelja predmetne nekretnine, odnosno izvadak iz zemljišne knjige, u izvorniku ili ovjerenoj preslici, ne stariji od šest mjeseci
  • uvjerenje upravnog tijela nadležnog za urbanizam i prostorno uređenje, prema mjestu na kojem se nalazi nekretnina, o pravnom statusu nekretnine (nalazi li se nekretnina u granicama građevinskog područja predviđenim urbanističkim planom)
  • dokaz državljanstva stjecatelja (ovjerena preslika putovnice i sl.) ili dokaz o statusu pravne osobe (izvadak iz sudskog registra), ako je stjecatelj strana pravna osoba
  • u slučaju kad podnositelja zahtjeva zastupa punomoćnik, potrebno je dostaviti punomoć u izvorniku ili ovjerenoj preslici
  • ako podnositelj zahtjeva nije odredio punomoćnika koji će ga zastupati, a nalazi se u inozemstvu, obvezan je odrediti opunomoćenika za primanje pismenih obavijesti s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

 

7. Je li potrebna suglasnost Ministarstva pravosuđa za stjecanje nekretnine u Republici Hrvatskoj za osobu koja živi u Bosni i Hercegovini, ali ima hrvatsko državljanstvo?

Državljani Republike Hrvatske mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske neovisno o njihovom prebivalištu te za isto nije potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva pravosuđa.
 

8. Moram li ponovo podnijeti zahtjev za suglasnost za stjecanje prava vlasništva nekretnine u slučaju da ne kupim nekretninu za koju sam podnio zahtjev za suglasnost Ministarstvu pravosuđa?

O suglasnosti za stjecanje prava vlasništva odlučuje se na zahtjev strane osobe koja namjerava steći vlasništvo određene nekretnine pa ćete za drugi pravni posao morati podnijeti novi zahtjev za suglasnost koji će se odnositi na drugu nekretninu.