Katastarski podaci kojima se opisuju katastarske čestice mogu se promijeniti jedino na temelju geodetskog elaborata i upravnog rješenja koje donosi katastarski ured. Rješenje se donosi prema pravilima upravnog postupka i o svakoj promjeni podataka kojima se mijenjaju podaci o katastarskim česticama upisani nositelji prava moraju biti obaviješteni dostavom tog rješenja, a tek nakon njegove pravomoćnosti katastarski ured će i promijeniti podatke u katastarskom operatu.
Ako je nekim aktom ili dokumentom prostornog uređenja dopuštena parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu formiranja građevne čestice, parcelacijski elaborat za evidentiranje te katastarske čestice izradit će za vas ovlaštena geodetska tvrtka. Prije nego što katastarski ured potvrdi elaborat, geodetska tvrtka će ishoditi potvrdu da je građevna čestica formirana u skladu s aktom ili dokumentom prostornog uređenja kojim je predviđeno njezino formiranje. Katastarski ured potvrđuje da je parcelacijski elaborat izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima i da se može koristiti za potrebe katastra. Za provođenje elaborata treba podnijeti poseban zahtjev katastarskom uredu.
Katastarski ured za upis vlasnika u posjedovne listove, također, donosi upravno rješenje, a promjena će se izvršiti prema pravilima kako je to navedeno i za slučaj promjene podatka o katastarskim česticama.
Vlasnici se mogu upisati u posjedovne listove i na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela, po službenoj dužnosti. O tome vas katastarski ured neće posebno obavijestiti jer ste rješenje već zaprimili od zemljišnoknjižnog odjela.
Zgrade i druge građevine evidentiraju se u okviru katastarske čestice ili u okviru prava građenja. Evidentiranje i promjenu podataka o zgradama i drugim građevinama u katastarskom operatu može se izvršiti jedino na temelju geodetskog elaborata i upravnog rješenja koje donosi katastarski ured na već opisani način. Elaboratu se može priložiti i odgovarajući akt o uporabi.
Za promjenu načina uporabe katastarske čestice možete se, osim ovlaštenim geodetskim tvrtkama, obratiti i katastarskom uredu, pri čemu katastarski službenici izlaze na terenski uviđaj i izrađuju odgovarajući geodetski elaborat.
Nakon što se za građevinu donese rješenje o izvedenom stanju ona se može evidentirati u katastru. Katastarski ured evidentirat će završenu zgradu u katastarskom operatu nakon što se izradi odgovarajući elaborat za evidentiranje zgrade te donese upravno rješenja na već opisani način.
Katastarski će ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju. Nadležni će sud prilikom upisa u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige staviti zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta.
Zemljišne knjige su javne knjige u koje se upisuju podaci o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. Zemljišna knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.
Glavna knjiga je dio zemljišne knjige u koju se upisuju nekretnine i promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene tih prava. U glavnu knjigu upisuju se sva zemljišta jedne katastarske općine, a ona se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka.
Zemljišne knjige vode zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova u Republici Hrvatskoj.
Izvadak iz zemljišne knjige je javna isprava koja se izdaje o knjižnom stanju cijelog zemljišnoknjižnog tijela ili određenog zemljišnoknjižnog tijela, a podaci navedeni u izvatku moraju se doslovno slagati s upisima u glavnoj knjizi.
Izvadak iz zemljišne knjige prikazuje činjenično i pravno stanje nekretnine u trenutku izdavanja izvatka te je on jedini dokaz o pravu vlasništva na nekoj nekretnini. Na temelju izvatka iz zemljišne knjige sklapaju se svi pravni poslovi vezani uz nekretnine (ugovori o darovanju, kupoprodaji, zalogu); izvadak kao dokaz potreban je i u nekim drugim postupcima (npr. prijava prebivališta ili boravišta, ishođenje kojeg drugog prava).
Službeni izvadak iz zemljišne knjige (zemljišnoknjižni ili gruntovni izvadak) izdaju općinski sudovi u Republici Hrvatskoj (gruntovnica/zemljišnik), neovisno o mjesnoj nadležnosti, odnosno neovisno o katastarskoj općini u kojoj se nalazi zemljišnoknjižna čestica za koju se traži izvadak. Također, zemljišnoknjižni izvadak moguće je ishoditi kod odvjetnika ili javnog bilježnika koji su navedenu mogućnost zatražili i dobili od Ministarstva pravosuđa i uprave, kao i putem korisničkog računa u sustavu eGrađani. Za dobivanje izvatka potrebno je znati broj čestice i katastarsku općinu u kojoj se nalazi tražena čestica/parcela. Ukoliko ne znate broj čestice, podatak je moguće dobiti pretraživanjem abecednog imenika vlasnika u zemljišnoknjižnom odjelu ili u nadležnom katastarskom uredu koji ima podatke o posjednicima čestica kao i položaju čestica na katastarskim mapama. Ako se nekretnina nalazi u katastarskoj općini za koju postoje različiti zemljišnoknjižni i katastarski podaci o broju čestice, a vi raspolažete samo katastarskim brojem, tada je potrebno u katastarskom uredu zatražiti identifikaciju čestice. Za izdavanje svakog izvatka u zemljišnoknjižnom odjelu plaća se pristojba u iznosu od 20,00 kuna, a za ostale načine izdavanja izvatka, pristojba je propisana Pravilnikom o tehničkim i drugim uvjetima elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama (NN 119/2015 i NN 23/2017 – Pravilnik o dopunama pravilnika o tehničkim i drugim uvjetima elektroničkog poslovanja u zemljišnim knjigama).
Možete, jer je zemljišna knjiga javna knjiga i svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu i iz nje dobiti izvatke.
Prijedlog za upis u zemljišnu knjigu podnosi se zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na kojem se nalazi nekretnina. Također, omogućeno je i podnošenje elektroničkog prijedloga za upis u zemljišnu knjigu, neovisno gdje se nekretnina nalazi, putem svih javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj te putem odvjetnika koji su zatražili takvu mogućnost. Pristojba za upis naplaćuje se prema tarifi propisanoj u Zakonu o sudskim pristojbama, Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Za uknjižbu prava vlasništva temeljem kupoprodaje potrebna je sljedeća dokumentacija:
Tabularna isprava/izjava je dokument kojim prodavatelj izjavljuje da je nekretnina u cijelosti isplaćena te da dopušta kupcu upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Prodavatelj mora izdati kupcu tabularnu ispravu/izjavu ako je kupac svoje obveze izvršio na uredan način, odnosno isplatio ugovorenu cijenu. Tabularna isprava/izjava može biti dio kupoprodajnog ugovora ili se može izdati kao zaseban dokument. Ista također može biti uvjetna (primjerice da se kupcu dozvoljava upis vlasništva po isplati kupoprodajne cijene) ili bezuvjetna (primjerice, dozvoljava se kupcu upis prava vlasništva bez ikakve daljnje suglasnosti). Tabularna isprava/izjava također mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika.
Pravo na podnošenje prijedloga propisano je odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. U slučaju da se radi o prijedlogu za uknjižbu ili predbilježbu nekoga prava, tada prijedlog može staviti osoba koja bi time stekla, promijenila ili izgubila to knjižno pravo. Npr. u slučaju kupoprodaje to su prodavatelj i kupac; u slučaju darovanja to su darovatelj i daroprimatelj. Kada se radi o prijedlogu za upis bilo koje vrste koji ima značaj zabilježbe, tada prijedlog može staviti ona osoba koja ima pravni interes za provedbu te zabilježbe (npr. zabilježba spora o knjižnom pravu). Prijedlog za zabilježbu može staviti i onaj tko je na to ovlašten posebnim propisom (npr. centri za socijalnu skrb u slučajevima predviđenim posebnim propisima – za potpuno ili djelomično oduzimanje poslovne sposobnosti zemljišnoknjižnog vlasnika ili upis produženog roditeljskog prava; nadležni ured tijela državne uprave – za npr. pokrenuti postupak izvlaštenja nekretnine; i slično).
Novi Zakon o zemljišnim knjigama (NN 63/19) propisuje kako se zemljišnoknjižni postupak se određuje kao hitan postupak (čl. 97) i propisuju se rokovi za donošenje rješenja u redovnim i posebnim zemljišnoknjižnim postupcima, pa se tako za redovne postupke (npr. uknjižba prava vlasništva, uknjižba založnog prava - hipoteka..) propisuje rok 15 dana za donošenje rješenja (čl. 115), dok kod posebnih postupaka (osnivanje, obnova i dopuna zemljišnih knjiga, pojedinačno preoblikovanje zemljišnih knjiga, pojedinačni ispravni postupci te povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora) vrijede rokovi predočeni u četvrtom dijelu Zakona - POSEBNI ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSTUPCI.
Plomba je oznaka zaprimljenog, ali još neriješenog prijedloga na temelju kojeg se zahtijeva provedba nekog upisa u zemljišnoj knjizi. Na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave moguće je samo vidjeti postoji li na zemljišnoknjižnom ulošku postoji plomba ( tzv. aktivna plomba), ali nije moguće vidjeti na što se ta plomba odnosi. Kad se izdavanje izvatka traži u nadležnom zemljišnoknjižnom sudu moguće je zatražiti izvadak sa sadržajem plombi iz kojeg će biti vidljiv podatak tko je predložio upis i o kakvom se prijedlogu radi.
Zemljišnoknjižni uložak je sastavni dio glavne knjige u koji se upisuje zemljišnoknjižno tijelo i promjene na njemu te stvarna i druga knjižna prava glede zemljišnoknjižnog tijela i promjene tih prava. Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od posjedovnice (popisni list, list A), vlastovnice (vlasnički list, list B) i teretovnice (teretni list, list C).
Zatraži li to koji od suvlasnika, za njegov će se idealni dio otvoriti poduložak, kao sastavni dio uloška. Poduložak sadrži posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu.
Ako se pretražuje glavna knjiga, zemljišnu knjigu moguće je pretraživati po nazivu katastarske općine i katastarske čestice ili zemljišnoknjižnog uloška. Ako se pretražuje knjiga položenih ugovora, pretraživanje je moguće po nazivu katastarske općine i broju poduloška. Dakle, pretraživanje nije moguće po imenu i prezimenu, adresi i drugim podacima.
To je javna isprava koja pored sadašnjeg stanja nekretnine i upisanih knjižnih prava sadrži i sve promjene koje su tome prethodile.
Plaćen porez na promet nekretnina nije preduvjet za uknjižbu u zemljišnim knjigama.
Ako je fizička osoba od vremena upisa u zemljišnu knjigu mijenjala prebivalište, potrebno je pribaviti potvrdu nadležne policijske postaje o promjeni prebivališta iz koje će ta promjena biti vidljiva. Za pravne osobe mjerodavan je povijesni izvadak iz sudskog registra, koji izdaje nadležni trgovački sud. Ako je ulica promijenila naziv temeljem odluke općine ili grada koja je objavljena u službenom glasilu ili stupila na snagu na drugi zakonom predviđen način, zemljišnoknjižni sud će provesti promjenu temeljem tako donijete odluke općine ili grada, ali samo ako stranka to zatraži. Na prijedlog za promjenu prebivališta plaća se pristojba u iznosu od 50,00 kuna.
Podaci o imenu i/ili prezimenu fizičke osobe mogu se promijeniti temeljem rodnog lista kojeg izdaje nadležni matični ured. U rodnom listu navedeni su svi relevantni podaci o osobi (datum rođenja, ime roditelja, bračni status). Ukoliko je pravna osoba mijenjala naziv ili oblik, tada je potrebno dostaviti povijesni izvadak iz registra nadležnog trgovačkog suda. Na prijedlog za promjenu imena, prezimena ili naziva tvrtke plaća se pristojba u iznosu od 50,00 kuna.
Putem službenih stranica Ministarstava pravosuđa i uprave može se izvršiti pretraživanje verificiranih zemljišnoknjižnih uložaka koji su samo informativnog karaktera te nemaju dokaznu snagu javne isprave. Zemljišnoknjižni izvaci koje je izdao i ovjerio bilo koji općinski sud u Republici Hrvatskoj, neovisno o mjesnoj nadležnosti, uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javne isprave. Također, istu snagu imaju i zemljišnoknjižni izvaci izdani i ovjereni od strane odvjetnika i javnog bilježnika, kao i oni izvaci koje građani ishode putem korisničkog računa u sustavu e-Građani.
Stranku u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom mogu zastupati:
Takav je ugovor moguće provesti kroz zemljišnu knjigu samo ako se podaci iz ugovora u potpunosti slažu s podacima koji se o nekretnini i vlasniku (prodavatelju) vode u zemljišnoj knjizi. No vrlo je čest slučaj da se npr. nekretnina kupuje prema stanju katastra zemljišta (posjedovnom listu) ili prema nekim ranije sastavljenim javnim ili privatnim ispravama (kupoprodajnim ugovorima, rješenjima o nasljeđivanju i slično), a nakon toga se kupoprodajni ugovor ne može provesti u zemljišnoj knjizi. Moguće je da su posjednik i vlasnik čestice različite osobe ili se može dogoditi da se podaci o zemljištu razlikuju u broju čestice ili površini zemljišta. S obzirom da je postupak pred zemljišnoknjižnim sudom strogo formalan, sud je dužan paziti, između ostalog, da su podaci o nekretnini i vlasniku koje ste upisali u ugovor identični onima koji se nalaze u zemljišnoj knjizi pa je moguće da, ako se ti podaci razlikuju, zahtjev za upis vlasništva na temelju takvog ugovora bude odbijen. Za siguran pravni promet nužno je da se svaki pravni posao sklopi samo prema podacima koji se o nekretnini i vlasniku vode u zemljišnoj knjizi.
Kod sastavljanja ugovora voditi računa da:
a) podaci o zemljišnoknjižnom vlasniku (nalaze se u dijelu izvatka označenom velikim slovom "B" – vlasnički list) budu identični podacima iz osobne iskaznice prodavatelja (za fizičku osobu: ime, prezime i adresa prebivališta) odnosno podacima iz izvatka iz sudskog registra (za pravnu osobu: puni naziv i sjedište). Kod pravnih osoba za prodavatelja je obavezan izvod iz sudskog registra radi utvrđivanja tko je ovlašten potpisati ugovor ako ovlaštenje nije utvrdio javni bilježnik prema odredbama Zakona o javnom bilježništvu. Ako podaci o vlasniku (prodavatelju, darovatelju) nisu identični onima iz osobne iskaznice odnosno izvatka iz sudskog registra, potrebno ih je prije zaključenja ugovora uskladiti. Jednako tako podaci o stjecatelju prava vlasništva (kupcu, daroprimatelju) moraju biti točno navedeni (prema osobnoj iskaznici ili podacima iz sudskog registra). Za obje strane preporučljivo je navesti datum rođenja, odnosno za pravnu osobu matični broj subjekta, a kako bi se izbjegla mogućnost zamjene identiteta.
b) podaci o nekretnini moraju biti identični podacima iz zemljišne knjige (nalaze se u dijelu zemljišnoknjižnog izvatka označenim velikim slovom "A" – popisni list). Ugovor mora sadržavati naziv katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška, broj zemljišnoknjižne čestice, kulturu čestice i točnu površinu čestice. Kako je u RH još uvijek velik broj katastarskih općina (npr. područje Grada Zagreba) u kojima se podaci katastra i zemljišne knjige razlikuju, preporučljivo je tada u ugovoru navesti posebno podatke za zemljišnu knjigu i posebno za katastar zemljišta. Ukoliko nije moguće identificirati koja zemljišnoknjižna čestica odgovara katastarskoj, potrebno je provesti postupak usklađenja tih podataka. Podatak o identifikaciji izdaje tijelo nadležno za katastar zemljišta.
c) u dijelu zemljišnoknjižnog izvatka označenom velikim slovom "C" – teretni list nalaze se podaci o teretima koji se odnose na nekretninu. Kod sastava ugovora, ako je nekretnina opterećena, preporučljivo je navesti da je onaj koji stječe pravo vlasništva upoznat s uknjiženim teretom
Ne postoji jedinstvena evidencija o imovini osoba iz koje bi se mogli ishoditi takvi podaci pa je iz tog razloga potrebno obratiti se nadležnom sudu, odnosno Područnom uredu za katastar gdje bi se eventualna nekretnina trebala nalaziti, kako bi se izvršio uvid na temelju imena i prezimena ostavitelja, odnosno provjeriti je li isti upisan u evidencijama naslova.
Kada zemljišna knjiga za određenu katastarsku općinu nije osnovana ili iz drugih razloga ne postoji, nadležni zemljišnoknjižni odjeli za nekretninu koja se nalazi u toj općini umjesto zemljišnoknjižnog izvatka izdaju Potvrde kojima se dokazuje vlasništvo, a takve potvrde vrijede kao i vlasnički list te na osnovi tih potvrda osoba može kupiti nekretninu i uknjižiti se kao vlasnik nekretnine, polaganjem isprave kod nadležnog zemljišnoknjižnog odjela.
Ako smatrate da rješenje nije zakonito ili da su njime povrijeđena vaša prava, zakon predviđa pravno sredstvo kojim možete osporiti sudsko rješenje. Protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku strankama su dopušteni prigovor i žalba.
Protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i sudskog savjetnika nezadovoljna stranka može podnijeti prigovor, a protiv rješenja kojim je odlučeno o prigovoru može podnijeti žalbu. Prigovor i žalba mogu se izjaviti u roku od 15 dana od dana dostave odluke.
U prigovoru i žalbi ne mogu se iznositi nove činjenice niti prilagati nove isprave.
U knjigu položenih ugovora upisuje se pravo vlasništva i druga stvarna prava na stanovima koji se nalaze u zgradama koje nisu upisane u glavnoj knjizi.
Kontrola kvalitete i njezina postupanja odnose se na poslove provjere kvalitete prostornih podataka i proizvoda, kao rezultat državnih i katastarskih izmjera koje Državna geodetska uprava provodi putem ugovora s fizičkim i pravnim osobama posebno ovlaštenim za obavljanje stručnih geodetskih poslova prema posebnom zakonu, u odnosu na tehničke specifikacije, koje sadrže elemente kvalitete i dozvoljena odstupanja temeljem kojih su definirani kriteriji za kvalitetu. Na temelju rezultata kontrole kvalitete daje se ocjena uporabljivosti prostornih podataka i proizvoda za daljnju proizvodnju (ocjena kvalitete) i prijedlozi za stavljanje podataka i proizvoda u službenu upotrebu.
Poslovi stručnog nadzora odnose se na postupanja koje provode službenici Državne geodetske uprave tijekom trajanja spomenutih ugovornih obveza u obliku posjeta lokaciji izmjera ili sjedištu lokacije fizičke i pravne osobe posebno ovlaštene za obavljanje stručnih geodetskih poslova. Osim stručnog nadzora Državna geodetska uprava provodi i upravni nadzor kao i inspekcijske poslove koji se odnose na nadzor nad zakonitošću, načinom rada te uvjetima koje moraju ispunjavati fizičke i pravne osobe koje obavljaju geodetsku djelatnost.
Dijelovi službenih karta se mogu javno objavljivati uz prethodnu suglasnost Državne geodetske uprave. Ako se koriste karte koje se nalaze na pregledniku Geoportala, potrebno je podnijeti zahtjev na adresu Državna geodetska uprava (Gruška 20, 10000 Zagreb, n/p ravnatelj dr. sc. Damir Šantek, dipl. ing. geod.) i dostaviti dio karte koji se želi objaviti, a u publikaciji je potrebno navesti izvornik podataka.
Ako se karte žele koristiti u originalnoj rezoluciji potrebno je podnijeti zahtjev na adresu Državna geodetska uprava, Gruška 20, 10000 Zagreb te u zahtjevu istaknuti da će se karte koristiti za javnu objavu. U tom slučaju cijena za navedene karte obračunati će se sukladno Pravilniku o određivanju visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina (NN 148/2008, 75/2009 i 51/2013) odnosno jedinična cijena x koef 2. U budućoj publikaciji je potrebno navesti izvornik podataka.
Uz zahtjev za izdavanje podataka potrebno je priložiti potvrdu kojom se potvrđuje da će se podaci koristiti u znanstveno-istraživačke svrhe. Potvrda treba biti ovjerena i potpisana od odgovorne osobe znanstveno-istraživačke odnosno obrazovne ustanove uporabe navedene u zahtjevu. Zahtjev i potvrdu molimo uputiti na adresu Državna geodetska uprava, Gruška 20, 10000 Zagreb. Na temelju članka 12. Pravilnika o određivanju visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina (NN 148/2008) plaćate samo 10 % od redovne cijene.
To su stručni i detaljni prikazi neke promjene na zemljištu. Parcelacijske i druge geodetske elaborate za građane izrađuju ovlaštene geodetske tvrtke, a oni su osnova za mijenjanje podataka na katastarskom planu i u posjedovnim listovima. Pomoću takvog elaborata može se npr. formirati građevna čestica ili upisati kuća. Kada formira katastarsku česticu ili upiše kuću, katastarski ured o tome obavještava zemljišnoknjižni odjel koji takvu katastarsku promjenu po službenoj dužnosti provodi u zemljišnoj knjizi.
Stranci mogu kupovati nekretnine u Republici Hrvatskoj odnosno stjecati pravo vlasništva nad nekretninama ako su državljani i pravne osobe država s kojima postoji uzajamnost za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj, i to uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske.
Državljani i pravne osobe iz država članica Europske unije mogu stjecati pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, izuzev nekretnina u izuzetim područjima: poljoprivredno zemljište određeno posebnim zakonom.
Člankom 2. stavak 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da nositeljima prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane fizičke i pravne osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drugačije određeno.
S obzirom da posebnim propisima niti međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, za sada stranim fizičkim i pravnim osobama nije moguće pravnim poslom stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj.
Sukladno odredbama Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, državljani Europske unije poljoprivredno zemljište ne mogu stjecati od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji narednih 7 godina, uz mogućnost zabrane još 3 godine.
Pisani zahtjev za ishođenje suglasnosti predaje se neposredno u pisarnici Ministarstva pravosuđa i uprave ili se šalje poštom na adresu: Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske; Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo; Ulica grada Vukovara 49; 10000 Zagreb.
Pisanom zahtjevu potrebno je priložiti:
Državljani Republike Hrvatske mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske neovisno o njihovom prebivalištu te za isto nije potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva pravosuđa i uprave.
O suglasnosti za stjecanje prava vlasništva odlučuje se na zahtjev strane osobe koja namjerava steći vlasništvo određene nekretnine pa ćete za drugi pravni posao morati podnijeti novi zahtjev za suglasnost koji će se odnositi na drugu nekretninu.
Preglednik katastarskih podataka
Provjera statusa Z predmeta
Preglednik zemljišnih knjiga
